Zdrava i uravnotežena prehrana potrebna je svim ljudima za održavanje zdravlja, dobrog općeg stanja te prevenciju bolesti. Organizam žene tijekom različitih životnih stadija prolazi kroz razne hormonske i fiziološke promjene. Kako bi moglo optimalno funkcionirati, tijelo žene u svakome desetljeću života zahtijeva posebnu prehranu.
Tridesete
Štošta se zbiva u životu žene kada uđe u tridesete godine. Tridesete godine označavaju početak najproduktivnijeg razdoblja u životu žene. Uz rastuće profesionalne napore žene si postavljaju brojne zahtjeve, od profesionalnih do osobnih. Dok su dvadesete godine dozvoljavale ekperimentiranje s dijetama i prehranom, tridesete su vrijeme promišljenih odabira.
Hrana bogata proteinima i željezom (bijelo meso peradi, riba, grahorice), optimalna je za postizanje osjećaja sitosti, izgradnju miši
ne mase i sprečavanje anemije. Mliječni proizvodi s niskim udjelom masnoće pružit će dovoljne količine kalcija za očuvanje strukture kostiju.
Žene koje žele ostvariti majčinstvo trebaju obratiti pažnju na adekvatan unos folne kiseline (vitamini B skupine) koja je ima važnu ulogu u formiranju neuralne cijevi fetusa. Unos preporučenih količina folne kiseline iz prirodnih izvora često puta je nedostatan pa ju je potrebno suplementirati.
Četrdesete
U četrdesetim godinama određen broj žena se približava menopauzi, doživljava pad mišične mase i usporenje metabolizma. Dio žena se tuži na usporenje rada štitnjače, kod nekih se javlja i stanje smanjene osjetljivosti na inzulin. Organizmu se pomaže izbacivanjem dodanih šećera i smanjivanjem unosa jednostavnih ugljikohidrata te uvođenjem integralnih žitarica.
Pedesete
U pedesetim godinama žene ulaze u menopauzu. Ova velika hormonska promjena u organizmu dovodi do brojnih posljedica po zdravlje žene. Naime, kako se smanjuje količina estrogena, dolazi do povećanja rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze.
Stoga je važno održavati normalnu tjelesnu težinu putem ispravne prehrane i tjelesne aktivnosti te pripaziti na krvni tlak te razinu šećera i masnoće u krvi. Prehrana treba biti bogata proteinima (meso peradi, grahorice) i omega 3 masnim kiselinama (plava riba, losos). Čvrstoću kosti čuva se unosom vitamina D i kalcija putem mliječnih proizvoda (jogurt, kefir, tvrdi sirevi).
Kod intolerancije na laktozu ili nedovoljnog unosa prirodnim putem, preporuča se suplementacija kalcija u dozi od 1200 mg i vit. D u dozi od 800 I.J. na dan. Svakako treba naglasiti potrebu za unosom svježeg voća različitih boja i obilja povrća jer su odličan izvor antioksidansa, vitamina i minerala.
Konačno, ne smije se zaboraviti na unos vlakana u obliku mahunarki, cjelovitih žitarica, smeđe riže, zobi, ječma, orašastih plodova, brokule i zelenog lisnatog povrća. Preporuča se smanjiti unos soli u hrani i pažljivo birati masnoće (avokado, maslinovo ulje, ulje bučice).
Šezdesete
U šezdesetim godinama se povećava rizik od osteoporoze, bolesti srca i demencije. Uz navedene prehrambene preporuke za 50.te, treba naglasiti potrebu suplementacije omega 3 masnih kiselina.
Omega-3 polinezasićene masne kiseline, uključujući EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska), masne su kiseline s nizom pozitivnih utjecaja na ljudsko zdravlje (protuupalni učinci, smanjenje oksidativnih oštećenja. Riba i proizvodi od ribljeg ulja primarni su izvor ovih dviju biološki visokovrijednih masnih kiselina.
Unos EPA+DHA povezan je sa smanjenim rizikom od bolesti koronarnih žila i smrću nakon infarkta.
Istraživanja upućuju da je visok unos namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama (orašasti plodovi, riba, rajčica, perad, kupusasto povrće, voće, zeleno lisnato povrće) a nizak unos namirnica siromašnih omega-3 masnim kiselinama (punomasni mliječni proizvodi, crveno meso, organi životinja i maslac) direktno povezan i sa smanjenjem rizika obolijevanja od Alzheimerove bolesti.
Sedamdesete
Mnoge osobe nakon sedamdesete godine gube apetit, mogući uzroci su gubitak osjetnih pupoljaka na jeziku ili smanjena mogućnost kretanja koja dovodi do pada potrebe za hranjenjem.
Prehrana u kasnijim godinama života treba biti raznolika, sastojati se od pet manjih dnevnih obroka koji će uključivati visokovrijedne riblje proteine, nemasno meso i obilje povrća.
Treba izbjegavati nedovoljno termički obrađenu hranu, unos rafiniranih šećera i nezdravih masnoća. Obzirom da dolazi do fiziološkog usporavanja rada crijeva, osobitu pažnju treba obratiti na unos vlakana (25gr/dan), prije svega zbog redovitog pražnjenja.
Obogaćeni novim spoznajama, poklonite nam povjerenje i uključite se u program liječenja debljine u Poliklinici Endimet i prepustite nam brigu o Vašem zdravlju.
