Zdrava prehrana u dijabetesu tipa 2

Spadate li Vi u skupinu osoba koje imaju složeni odnos s hranom? Ukoliko je odgovor potvrdan, srećom niste jedini. Nije tajna da hrana osim što je neophodna za život, pruža užitak, utjehu i zadovoljstvo. Međutim, previše hrane, bolje rečeno previše loše hrane može vaše tijelo pretvoriti u domaćina ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući i dijabetes tip 2.

Za početak treba razjasniti nejasnoće. Razlikujemo dva oblika dijabetesa. Tip 1 dijabetes javlja se u ranoj životnoj dobi, ponekad i u ranom djetinjstvu. Nastaje kada vlastiti imuni sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin – hormon koji regulira prijenos glukoze iz krvi u stanice.

Tip 2 dijabetes nastupa kasnije u životu iz sasvim dugačijih razloga. Najčešći su prekomjerna težina i manjak tjelesne aktivnosti koji prevladavaju životnim stilom mnogih ljudi današnjice. Kada govorimo o dijabetesu, većinom govorimo o tipu 2 kojega nalazimo kod 95% svih dijabetičara.

Dijabetes je ozbiljna bolest. Visoke razine šećera u krvi toksične su za stanice našeg tijela. Dijabetes je bolest koja ne boli. Međutim, zapušteni ili loše kontrolirani dijabetes može oštetiti naše srce, dovesti do gubitka vida, zatjenja bubrega, moždanog udara, gubitka ekstremiteta.

Rizik za nastanak dijabetesa raste s dobi. Dobra vijest je da se može spriječiti,
kontrolirati i značajno ublažiti PRAVILNOM PREHRANOM! Uvođenje pravilne prehrane podrazumijeva i rekonstrukciju dosadašnjeg stila života.

Promjena životnog stila najmoćnije je oruđe u borbi protiv dijabetesa koje uopće možete zamisliti.
Zdrava i uravnotežena prehrana i s njom udružena tjelesna aktivnost značajno pomažu u kontroli šećera u krvi. Gubitak suvišnih kilograma izazvan takvim preuređenjem životnih navika, u ranoj fazi dijabetesa tip 2 može dovesti do potpune kontrole glikemije (razine šećera u krvi).

To je jedno od najčešćih pitanja koje postavljaju svi oni koji su osjetili da njihovo tijelo ne uspijeva obuzdati povišene razine šećera u krvi. Možda ćete se iznenaditi, ali ne postoji nikakva „specijalna dijeta“. Umjesto toga, liječnici, nutricionisti, dijetetičari i ostali profesionalci u zdravstvu preporučiti će plan prehrane koji se ni počemu posebno ne razlikuje od plana prehrane namijenjenog ostalima s urednom razinom šećera u krvi. Stvar je u tome da su postavke zdrave prehrane univerzalne razlike se odnose na prehrambene navike i nijanse prema kojima se pojedinci inače razlikuju.

Ovakav način prehrane omogućava:

• jednostavno mršavljenje bez osjećaja gladi
• bolju i uspješniju kontrolu tjelesne mase
• značajno bolju uravnoteženost razine šećera u krvi
• bolju regulaciju krvnog tlaka
• lakši povratak kolesterola na normalne vrijednosti
• manju ovisnost o ljekovima

Nadalje, ne treba zanemariti da se ovim načinom sprečava nastanak yo-yo efekta, zadržavaju se vrijednosti bazalnog metabolizma i čuva se mišična masa.

1. Mediteranska dijeta, ( smatra se najboljim izborom u prehrani i dugoročnom očuvanju zdravlja).
2. DASH dijeta
3. Dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata
4. Dijeta s niskim udjelom masnoća

1. Prisutnost i uravnoteženost svih makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masti)
2. Smanjeni unos :

a. crvenog mesa (do dva puta tjedno)
b. zaslađenih sokova i gaziranih pića
c. rafiniranih ugljikohidrata (keksi, slatkiši, pekarski proizvodi, žitne pahuljice)

3. Kontrola dnevnog kalorijskog unosa- pozornost na veličinu obroka
4. Tjelesna aktivnost, barem u vidu svakodnevnog 30-minutnog brzog hoda

Za većinu ljudi s problemima regulacije šećera u krvi, ugljikohidrati ne bi trebali prelaziti udio od 45 do 55% cjelokupnog kalorijskog dnevnog unosa. U planiranju prehrane, odaberite mudro svoje ugljikohidrate. Povrće, voće i cjelovite žitarice sadrže puno više vrijednih hranjivih sastojaka po jednoj kaloriji u odnosu na rafinirane ugljikohidrate koji sadrže tkz. prazne kalorije. Voće, povrće i žitarice s opnom, bogate su vlaknima – vrstama ugljikohidrata koje se ne upijaju u tijelo već se dugo i polako probavljaju omogućavajući sporo otpuštanje šećera u krvi i smanjenje kolesterola.

Nasuprot njima, rafinirani ugljikohidrati brzo i naglo otpuštaju šećer u krv i podižu razine trigliucerida u krvi. U svakom slučaju, ukoliko ste motivirani i želite pristupiti programu reorganizacije svoje prehrane i stila života, dobro je, barem u početku zatražiti pomoć i podršku profesionalca, najbolje liječnika. On će Vas upoznati sa zamkama Vašega metabolizma i pripremiti na savladavanje prepreka koje možete očekivati na putu do cilja. Osobe s poteškoćama u regulaciji šećera u krvi ne bi se trebale samostalno upuštati u povremena gladovanja, danas vrlo popularna u mršavljenju. Povremeno gladovanje može izazvati ozbiljne posljedice u obliku teških hipoglikemija, poglavito kod dijabetičara koji uzimaju ljekove. Bez obzira što odlučili, najuspješniji pristup podrazumijeva organizaciju i planiranje jelovnika. To znači da plan prehrane treba biti osmišljen sedam dana unaprijed za svaki pojedini dan. Razmaci između obroka ne bi trebali biti dulji od 4 sata. Na taj način sprečavate nastupe velike gladi i posljedično prejedanje. U svakom slučaju, ako ste žena, ne biste trebali biti na dijeti manjoj od 1500 kalorija, a ako ste muškarac, dijeta od 1700 kalorija zadovoljiti će sve vaše nutritivne potrebe bez osjećaja gladi.

Vodite računa i zapisujte na papir kada i što jedete, koliko ste gladni i kako se osijećate. Prepoznati ćete manjkavosti plana ali i vlastite slabosti. Dobit ćete odličnu povratnu informaciju od samih sebe koliko ste produktivni na putu prema svom cilju.